
Vuneni džemperi i kašmir vraćaju se iz ormara čim jutra postanu hladnija, a sa njima i večita dilema kako ih oprati. Mnogi su bar jednom izvadili iz mašine džemper koji je spao na veličinu za dete ili dobio tvrdu, filcanu strukturu. Takva šteta je najčešće trajna, zato je važno razumeti zašto se vuna ponaša drugačije od pamuka. U nastavku objašnjavamo kako se pravilno pere, suši, čuva i osvežava vunena i kašmirska garderoba.
Vuneno vlakno nije glatko kao pamučno, već je prekriveno sitnim ljuspicama, slično crepovima na krovu. Kada se vuna izloži toploj vodi, trljanju i centrifugi istovremeno, te ljuspice se otvaraju, zakače jedna za drugu i više se ne razdvajaju. Tkanina se tada sabija, postaje manja, deblja i tvrđa, a taj proces se naziva filcanje. Upravo zbog toga džemper može da se skupi i za nekoliko brojeva posle samo jednog pogrešnog pranja. Visoka temperatura nije jedini krivac, jer i hladna voda uz jako mešanje izaziva isti efekat. Zato je kod vune najvažnije smanjiti trenje i izbegavati nagle promene temperature.
Vuna i kašmir peru se u hladnoj ili mlakoj vodi, najviše do trideset stepeni. Većina savremenih mašina ima poseban program za vunu ili ručno pranje, koji koristi malo okretaja i blagu centrifugu. Ako takvog programa nema, sigurnije je prati ručno, u lavoru, uz lagano potapanje i stiskanje, bez trljanja i uvrtanja. Voda za pranje i ispiranje mora biti iste temperature, jer nagli prelaz iz tople u hladnu takođe podstiče skupljanje. Pre pranja džemper se okreće na naličje, a za mašinu je korisna mrežasta vreća za osetljiv veš. Etiketa uvek ima poslednju reč, jer neki komadi smeju samo na hemijsko čišćenje.
Običan deterdžent za veš nije pravi izbor za vunu. Većina njih sadrži enzime koji razgrađuju proteine, a vuna, kašmir i svila građeni su upravo od proteina, pa ih ti enzimi vremenom oštećuju i stanjuju. Pravi izbor je poseban deterdžent za vunu, blag i neutralan, bez izbeljivača i enzima. Količina treba da bude umerena, jer višak deterdženta ostaje u vlaknima i čini ih krutim. Omekšivač uglavnom nije potreban, a obični omekšivači mogu da oblože vlakno i smanje njegovu sposobnost da diše. Za kašmir postoje i šamponi posebno namenjeni finim životinjskim vlaknima.
Sušenje je podjednako važno kao i pranje. Vuneni džemper nikada se ne cedi uvrtanjem, već se voda nežno istisne, a zatim se komad umota u suv peškir i lagano pritisne. Posle toga se suši položen na ravnu površinu, na peškiru ili mrežastom sušaču, gde mu se rukama vrati prvobitni oblik. Kačenje mokrog džempera na žicu ili vešalicu izaziva izduživanje, jer težina vode povlači vlakna nadole. Sušilica za veš je kod vune najčešći uzrok skupljanja, a direktno sunce i radijator mogu da isuše vlakna i izblede boju. Strpljenje se isplati, iako debeli džemper ponekad može da se suši i dva dana.
Kuglice na džemperu, poznate i kao pilovanje, nastaju kada se kraća vlakna izvuku iz pređe usled trenja i uvijaju u male loptice. Najčešće se pojavljuju ispod pazuha, na laktovima i na mestima gde se džemper trlja o torbu ili pojas. Kašmir je naročito sklon ovoj pojavi tokom prvih nošenja, dok se ne oslobode sva kraća vlakna. Kuglice se ne čupaju prstima, jer se time izvlače nova vlakna i tkanina se stanjuje. Za uklanjanje služe češalj za džempere, kamen za kašmir ili električni odstranjivač kuglica, kojima se pažljivo prelazi preko površine. Pravilno uklanjanje ne oštećuje džemper, a posle nekoliko ciklusa pilovanje se primetno smanjuje.
Vuna ima prirodnu sposobnost da odbija neprijatne mirise i prljavštinu, zbog čega je ne treba prati posle svakog nošenja. Vuneni džemper koji se nosi preko majice obično je dovoljno oprati posle pet do šest nošenja, ili kada je vidljivo zaprljan. Između nošenja dovoljno ga je provetriti na svežem vazduhu, najbolje preko noći, kako bi se osvežio. Kašmir koji se nosi direktno na koži češće upija znoj i traži nešto učestalije pranje. Svako pranje, pa i najpažljivije, troši vlakna, stoga je bolje osvežavati nego prati bez potrebe. Fleke se tretiraju odmah, lokalno, bez pranja celog komada.
Kada je džemper već skupljen, potpuno vraćanje u prvobitnu veličinu retko je moguće, ali se delimično može popraviti. Komad se potopi u mlaku vodu sa malo regeneratora za kosu ili šampona za bebe i ostavi pola sata. Ova sredstva opuštaju vlakna i omogućavaju da se tkanina lagano razvlači. Džemper se zatim bez ispiranja nežno istisne peškirom i polako rasteže rukama, deo po deo, u pravcu širine i dužine. Suši se položen, uz povremeno ponovno razvlačenje dok je još vlažan. Rezultat zavisi od toga koliko je vuna filcana, a teško skupljeni komadi uglavnom ostaju manji.
Moljci u ormaru hrane se upravo vunom, kašmirom i svilom, a najviše ih privlače komadi sa ostacima znoja, kože ili hrane. Zbog toga se vunena garderoba pre dužeg odlaganja obavezno pere ili hemijski čisti. Džemperi se ne kače na vešalice, jer se na ramenima vremenom stvaraju izbočine, već se slažu presavijeni na policu. Za duže čuvanje koriste se platnene ili pamučne navlake i kutije koje propuštaju vazduh, dok plastične kese zadržavaju vlagu. Kesice lavande i komadi kedrovog drveta odbijaju moljce prirodnim mirisom. Povremeno provetravanje ormara i pregled odeće pomažu da se problem otkrije na vreme.
Nisu sve vunene tkanine iste. Merino vuna dobija se od posebne rase ovaca, vlakna su joj tanka i mekana, pa ne grebe kožu i odlično reguliše temperaturu. Kašmir potiče od koza sa visoravni Azije, izuzetno je fin, lagan i topao, ali i osetljiviji na trenje i pilovanje. Obična ovčja vuna deblja je i čvršća, često se koristi za kapute, deblje džempere i ćebad. Neki komadi od merina imaju oznaku superwash, što znači da su vlakna tretirana kako se ne bi filcala i mogu se prati u mašini. Kod mešavina sa sintetikom pravila održavanja se određuju prema najosetljivijem vlaknu u sastavu.
Kućno pranje je dovoljno za obične džempere, ali postoje komadi kod kojih je rizik prevelik. Vuneni kaputi, sakoi, kostimi i haljine imaju postavu, uloške i šavove koji se u vodi deformišu, zbog čega se peru isključivo hemijskim putem. Isto važi za skupe kašmirske komade, vunene šalove sa resama, tkanine sa vezom i odeću čija etiketa pokazuje simbol kruga. Hemijsko čišćenje koristi rastvarače umesto vode, tako da vlakna ne bubre i ljuspice se ne otvaraju. Ovakav postupak čuva oblik, dimenzije i boju, a uz pravilno peglanje parom vraća i punoću tkanine. Tvrdokorne fleke na vuni takođe je sigurnije prepustiti stručnjacima nego ih trljati kod kuće.